fbpx

Ponedeljak - Petak - 7:00 - 20:00, Subota - 7:00 - 14:00

Analiza krvi kod dece

Intolerancija na hranu

Najčešći metabolički poremećaji, te razne akutne i hronične bolesti su u direktnoj vezi sa hranom koju unosimo u organizam. Prirodna ili prerađena hrana sadrži biološki aktivne spojeve, koji pružaju klinički dokazanu dobrobit za čovekovo zdravlje i važan je činilac u prevenciji i lečenju hroničnih bolesti.

Poznato je da ima 25 metaboličkih tipova ljudi, tako da jedna ista namirnica ili prehrambeni proizvod koji se konzumira, može prouzrokovati drugačije efekte u organizmu različitih osoba. Neke nutritivno vredne namirnice mogu izazvati hiperosetljivost, koja se manifestuje imunološkim odgovorom organizma, stvarajući IgE antitela ili se mogu pojaviti IgG antitela.

Intezitet reakcije organizma određuje da li je osoba alergična na određenu namirnicu ili je u pitanju intolerancija na tu namirnicu.

Alergija na hranu je reakcija (IgE antitela) koja se javlja vrlo brzo sa simptomima koji mogu uključivati:

  • Povraćanje, dijareju, bol u stomaku, vrtoglavicu, reakcije na koži (urtikarija, ekcemi…), pa čak i psihičke probleme.
  • U nekim slučajevima može doći i do anafilaktičkog šoka, karakterisanog teškim disanjem, šokom, dramatičnim padom krvnog pritiska, ubrzanim pulsom, nesvesticom. Ponekad taj šok može imati i tragičan ishod. 

Namirnice koje imaju visok alergijski potencijal su: kravlje mleko, jaja, žitarice, kvasac, orašasti plodovi (kikiriki, orasi, pekan), bobičasto voće, soja, riba, plodovi mora, školjke i drugo.
Međutim, sve reakcije na hranu ne moraju biti alergije. Ako reakcija isključuje imuni sistem to je onda intolerancija na hranu (IgG antitela). Intolerancija organizma na određenu vrstu hrane nastaje iz razloga što telo ne proizvodi potrebne hemijske materije ili enzime u dovoljnoj meri, da bi je mogli razgraditi i apsorbovati.

Najčešće intolerancije na hranu su: intolerancija na kravlje mleko (laktozu), na žitarice (gluten - ne treba mešati sa celijakijom koja je autoimuna bolest) i dr.
 
U zavisnosti od količine unete hrane koju organizam ne toleriše javljaju se inflamatorni procesi sa sledećim simptomima: 
  • Stomačne tegobe (bolovi, mučnina, promene u stolici);
  • Opšti zamor tela, bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolja, vrtoglavica, depresija i bronhijalne smetnje.
Kao posledica intolerancije na hranu nastaje i problem gojaznosti. Zapravo, namirnice koje organizam ne toleriše mogu inicirati povišenu produkciju materije kaheksin (TNF- alfa), koja, vezujući se za receptore insulina, blokira njegovo delovanje u organizmu. Šećer (glukoza) iz krvi se zbog toga ne može iskoristiti kao energetski potencijal, već se u jetri transformiše u masne kiseline i deponuje u masno tkivo (formiraju se masne naslage). Zbog toga ako je osoba podvrgnuta dijeti (redukciji kalorija) a nije bilo željenog efekta, to je znak da postoje namirnice koje organizam ne toleriše.
 
Test intolerancije na hranu utvrđuje koje su od namirnica ili prehrambenih proizvoda optimalne za pacijenta da bi organizam funkcionisao normalno.
 
U našoj laboratoriji se može obaviti test intolerancije na hranu, ali i drugi testovi intolerancije:
 
  • Intolerancija na hranu 46,
  • Intolerancija na hranu 90,
  • Intolerancija 110,
  • Intolerancija na aditive,
  • Intolerancija na teške metale,
  • Intolerancija na štetna zračenja,
  • Intolerancija na hemiju, 
  • Intolerancija na kancerogene,
  • Intolerancija na industrijska zračenja,
  • Intolerancija na gljivice i drugo.
doktor1

Mr ph Vencislav Grozdanović Spec. med. biohemije

Rođen 26.09.1951. u Štipu. Farmaceutski fakultet završio u Beogradu gde je i specijalizirao medicinsku biohemiju 1983. godine. Za načelnika biohemijske laboratorije i bolničke apoteke u Med. centru Gnjilane postavljen 1975. godine, a kasnije je iste poslove obavljao u Libiji (Hun) i Zdravstvenom centru Šabac. 1999. godine je postao član SZO i tu radi do postavljanja na mesto direktora Apotekarske ustanove Kosovska Mitrovica (2001-2010). Narednih godina je radio u Jugohemiji - Beograd, apoteci Bor (Majdanpek) i u biohemijskoj laboratoriji Bio Lab Centar - Novi Sad, a od jula 2014. god. radi u biohemijskoj laboratoriji " Biotest plus" u Beočinu.