
Intolerancija na hranu
Najčešći metabolički poremećaji, te razne akutne i hronične bolesti su u direktnoj vezi sa hranom koju unosimo u organizam. Prirodna ili prerađena hrana sadrži biološki aktivne spojeve, koji pružaju klinički dokazanu dobrobit za čovekovo zdravlje i važan je činilac u prevenciji i lečenju hroničnih bolesti.
Poznato je da ima 25 metaboličkih tipova ljudi, tako da jedna ista namirnica ili prehrambeni proizvod koji se konzumira, može prouzrokovati drugačije efekte u organizmu različitih osoba. Neke nutritivno vredne namirnice mogu izazvati hiperosetljivost, koja se manifestuje imunološkim odgovorom organizma, stvarajući IgE antitela ili se mogu pojaviti IgG antitela.
Intezitet reakcije organizma određuje da li je osoba alergična na određenu namirnicu ili je u pitanju intolerancija na tu namirnicu.
Alergija na hranu je reakcija (IgE antitela) koja se javlja vrlo brzo sa simptomima koji mogu uključivati:
- Povraćanje, dijareju, bol u stomaku, vrtoglavicu, reakcije na koži (urtikarija, ekcemi…), pa čak i psihičke probleme.
- U nekim slučajevima može doći i do anafilaktičkog šoka, karakterisanog teškim disanjem, šokom, dramatičnim padom krvnog pritiska, ubrzanim pulsom, nesvesticom. Ponekad taj šok može imati i tragičan ishod.
Namirnice koje imaju visok alergijski potencijal su: kravlje mleko, jaja, žitarice, kvasac, orašasti plodovi (kikiriki, orasi, pekan), bobičasto voće, soja, riba, plodovi mora, školjke i drugo.
Međutim, sve reakcije na hranu ne moraju biti alergije. Ako reakcija isključuje imuni sistem to je onda intolerancija na hranu (IgG antitela). Intolerancija organizma na određenu vrstu hrane nastaje iz razloga što telo ne proizvodi potrebne hemijske materije ili enzime u dovoljnoj meri, da bi je mogli razgraditi i apsorbovati.
- Stomačne tegobe (bolovi, mučnina, promene u stolici);
- Opšti zamor tela, bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolja, vrtoglavica, depresija i bronhijalne smetnje.
U našoj laboratoriji se može obaviti test intolerancije na hranu, ali i drugi testovi intolerancije:
- Intolerancija na hranu 46,
- Intolerancija na hranu 90,
- Intolerancija 110,
- Intolerancija na aditive,
- Intolerancija na teške metale,
- Intolerancija na štetna zračenja,
- Intolerancija na hemiju,
- Intolerancija na kancerogene,
- Intolerancija na industrijska zračenja,
- Intolerancija na gljivice i drugo.

Mr ph Vencislav Grozdanović Spec. med. biohemije
Rođen 26.09.1951. u Štipu. Farmaceutski fakultet završio u Beogradu gde je i specijalizirao medicinsku biohemiju 1983. godine. Za načelnika biohemijske laboratorije i bolničke apoteke u Med. centru Gnjilane postavljen 1975. godine, a kasnije je iste poslove obavljao u Libiji (Hun) i Zdravstvenom centru Šabac. 1999. godine je postao član SZO i tu radi do postavljanja na mesto direktora Apotekarske ustanove Kosovska Mitrovica (2001-2010). Narednih godina je radio u Jugohemiji - Beograd, apoteci Bor (Majdanpek) i u biohemijskoj laboratoriji Bio Lab Centar - Novi Sad, a od jula 2014. god. radi u biohemijskoj laboratoriji " Biotest plus" u Beočinu.