
Šta je to „Francuski paradoks“ i koji su benefiti konzumiranja crvenog vina?
„Takozvani Francuski paradoks odnosi se na relativno nisku pojavu koronarnih bolesti srca i stopu smrtnosti od istih bolesti u Francuskoj, uprkos činjenici da su unos zasićenih masti, holesterol, povišeni krvni pritisak i prevalencija pušenja gotovo jednaki kao i u drugim zemljama. Ovo se delimično pripisuje redovnoj konzumaciji vina i unosu antioksidanata iz vina. Običaj pijenja vina uz obrok može pružiti zaštitu od nekih štetnih efekata hrane.“
Ove reči su deo samo jednog od mnoštva istraživačkih naučnih radova na temu blagodeti koje crveno vino, konzumirano u umerenim količinama može da donese našem organizmu.
I zaista, već decenijama naučna zajednica pokušava da nađe naučno potkrepljeno objašnjenje „francuskog paradoksa“. Njihova istraživanja su donekle urodila plodom otkrićem benefita koje polifenol pod nazivom resveratrol ima na ljudski organizam. Treba naglasiti da su poneki nalazi istraživanja na temu resveratrola oprečna, te da preterane tvrdnje o supermoćima ovog polifenola treba uzeti sa velikom dozom opreza.
Resveratrol je prvi put izolovan 1939. godine iz biljke Čemerike (Veratrum grandiflorum) i to je supstanca koja se između ostalog nalazi i u opni crnog grožđa. Ubraja se u jake antioksidante i ima ga više u crvenom vinu nego u belom prvenstveno zbog načina proizvodnje.
A sad da se vratimo na temu. Koji su benefiti konzumiranja crvenog vina?
Jedan od benefita koji su navedeni u časopisu American Journal of Epidemiology je jačanje imuniteta.
Naučnici su primetili da crveno vino, ako ga pijemo u umerenim količinama, može pomoći našem organizmu da se donekle odbrani od čak 200 virusa koji uzrokuju prehladu. Dve komponente u vinu koje doprinose borbi protiv raznih infekcija su etanol i resveratrol.
Dalje, umereno konzumiranje crvenog vina može da dovede do povećanja omega-3 masnih kiselina u krvi. Evropski naučnici sproveli su istraživanje na 1600 odraslih ispitanika iz tri različita geografska područja - Londona, Limburga u Belgiji i Abruca u Italiji. Istraživanje je pokazalo da umereno pijenje vina deluje poput „okidača“ koji podiže nivo omega-3 masnih kiselina u ljudskom organizmu.
Mediteranska ishrana bogata je omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za zdravlje srca, krvnih sudova, mozga i očiju, te su stoga u ovom istraživanju najbolje prošli Italijani.
Takođe, primećeno je da ljudi koji umereno konzumiraju crveno vino imaju veći nivo omega-3 masnih kiselina od ljudi koji ga ne piju, uprkos konzumiranju podjednake količine plodova mora. Naravno, valja naglasiti da osobe koje neumereno konzumiraju vino imaju najniži nivo. Pod umerenim konzumiranjem podrazumeva se jedna do dve čaše vina dnevno u zavisnosti od fizičke konstitucije.
Osim toga, ovo istraživanje je pokazalo da osobe koje preferiraju vino imaju najveći nivo omega-3 masnih kiselina u odnosu na poklonike drugih alkoholnih pića.
Grupa naučnika iz Velike Britanije otkrila je da procijanidi, tj. antioksidanti koji se nalaze u crvenom vinu pomažu u očuvanju krvnih sudova. Procijanidi se nalaze u semenkama grožđa, poboljšavaju stanje unutrašnjeg sloja krvnih sudova, dok flavonoidi i tanini čine krvne sudove otpornijima.
Naučnici sa John Hopkins univerziteta otkrili su kako konzumiranje crvenog vina može zaštititi mozak od oštećenja nakon moždanog udara. Prema njihovim saznanjima, resveratrol može potencijalno stvoriti otpornost mozga na ishemijski moždani udar.
Pored toga, utvrdili su da umereno konzumiranje crvenog vina pomaže mozgu u čišćenju od raznih toksina, uključujući i one povezane s Alchajmerovom bolešću. Umereno uživanje u vinu može smanjiti rizik od demencije, dok zbog etanola prekomerna konzumacija može imati negativno dejstvo na kompletan kognitivni sistem.
Naučnici sa Univerziteta u Čikagu došli su do saznanja da crveno vino i resveratrol mogu biti delotvorne ubice bakterija odgovornih za infekcije kao što su upala pluća ili bronhitis.
Jedno australijsko istraživanje objavljeno u European Journal of Clinical Nutrition, potvrdilo je da crveno vino doprinosi jačem zdravlju kostiju kod starijih muškaraca. Naučnici su otkrili pozitivnu vezu između mineralne gustine kostiju i konzumacije crvenog vina kod muškaraca od 50 do 80 godina starosti.
I na posletku, neki za resveratrol smatraju da ima antistres efekt tako što kontroliše enzim odgovoran za izazivanje stresa u mozgu. Telo pod stresom proizvodi hormon kortikosteron. Prekomerni stres može uzrokovati cirkulaciju ovog hormona oko mozga, što može dovesti i do problema s mentalnim zdravljem. Resveratrol može pomoći u zaštiti tela od kortikosterona.
Primetićete da većina ovih tvrdnji govori o potencijalu crvenog vina da blagotvorno utiče na naše zdravlje i to samo u slučaju ako ga konzumiramo u umerenim količinama. Stoga, nijedno od spomenutih istraživanja nije garant da će crveno vino nužno uspeti da spreči ili ublaži simptome neke bolesti.
Bez obzira na to, milenijumska tradicija ispijanja vina ima i svoje društvene benefite, a kako su ljudi pre svega društvena bića, nemojte prezate od koje čaše dobrog crvenog vina.
U zdravlje!